Izliječila Željka Mitrovića i Dejana Pantelića! Dr Basara: “Kod mene pacijenti ne umiru, ovo je savjet”

Jedan od najvećih stručnjaka za transplantaciju matičnih ćelija u Njemačkoj i Evropi je profesorica dr Nadežda Basara, za koju zna cijeli svijet i priča o njenim uspjesima u liječenju teško oboljelih pacijenata.

Dr Basara je trenutno direktor interne medicine na Malteser St. Franziskus bolnici u njemačkom gradu Flensburgu. Prije 17 godina je došla u Njemačku bez znanja njemačkog jezika, ali to joj nije bila prepreka da ga nauči i u isto vrijeme napravi uspješnu karijeru, postane docent, i kao prva doktorka iz jugoistočne Evrope koja nije rođena i školovana u Njemačkoj, postane profesor medicine, piše makedonski dnevni list Večer.

Pet godina je bila na čelu transplantacionog centra Univerzitetske klinike u Lajpcigu. Zahvaljujući njoj taj centar je po rezultatima liječenja leukemija i po broju realizovanih transplantacija bio na prvom mjestu u Evropi. Ova jaka žena crpi energiju iz ljubavi prema medicini, ljudima, radu i porodici

Za nju je najveća satisfakcija kada izliječi pacijenta i to smatra ličnim uspjehom, što joj daje novu energiju na putu uspjeha.

Među pacijentima koje je liječila dr Basara, veliki broj ljudi je iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, a domaća javnost ju je upoznala po uspješnom liječenju teško oboljelog od aplastične anemije Željka Mitrovića, vlasnika Pink televizije, kao i poznatog voditelja RTS, Dejana Dekija Pantelića, koga je izliječila od tumora na krajnicima.

Pantelić se, gostujući u emisiji Svet zdravlja, koja je emitovana na RTS-u, prisjetio momenata sa liječenja u Njemačkoj i kada mu je bilo dosta teško stanje dr Basara ga je ohrabrila ovim riječima: Dejane, kod mene ljudi ne umiru.

Lista poznatih ličnosti koje je dr Basara liječila se tu ne završava, jer neke poznate ličnosti ne žele da im se ime pominje u javnosti. Prije 13 godina je transplantacijom matičnih ćelija od nesrodnog donatora izliječila mladog pacijenta iz Srbije oboljelog od najtežeg oblika akutne limfoblasne leukemije, filadelfija pozitivne i to je prvi pacijent s Balkana izliječen od te bolesti.

Doktorica Basara je prije 3 godine dala intervju u makedonskom listu Večer.

red Nemačke me poziva za direktora interne medicine u njihovoj bolnici u Flensburgu, što sam pre četiri godine i prihvatila.

Kakav tretman imate tamo kao Srpkinja i da li vam je to bila prepreka u karijeri?

-U Njemačkoj se prije svega cijeni rad, i ako radite uspješno, bićete prihvaćeni. Međutim, da biste uspjeli kao stranac u Njemačkoj, a posebno kao Srpkinja, morala sam da budem uvijek duplo bolja od njih. To nije uvijek nailazilo na simpatije od strane mojih kolega, ljubomora je ljudska osobina i naravno postoji i kod Njemaca. Prije dvije godine sam, na primjer, doživjela da je u regionalnim novinama izašao veliki članak o nedostatku ljekara u Njemačkoj, kao i zapošljavanju i problemima ljekara iz inostranstva. U okviru tog članka je objavljeno da se “priča” da ja dajem prednost pacijentima iz Srbije u odnosu na njemačke pacijente, što je svakako nonsens za svakoga ko poznaje kodeks ljekarske profesije i Hipokratovu zakletvu, a naročito mene kao osobu i ljekara kome nikada nije bila bitna ni nacionalnost, ni boja kože, ni vjeroispovijest pacijenta.

Šta znači brza i dobra dijagnostika za uspjeh u liječenju bolesti?

-Sve! Dobra i brza dijagnostika određuje sudbinu bolesti, da li pacijent ima šanse da bude izliječen ili ne i zbog toga je izuzetno važna. Trenutno kod svih malignih bolesti je neophodna molekularna dijagnostika koja je u Njemačkoj gotova u roku od 48 sati. Takvu efikasnost nema nijedna zemlja u Evropi, čak ni Švedska koja se smatra jednom od zemalja sa najboljom zdravstvenom zaštitom u Evropi.

kao i kod transplantacije od srodnog donatora (brat ili sestra) je veliki uspjeh, ali ne bih mogla da kažem da se radi o novom revolucionarnom dostignuću. Alogena transplantacija daje odlične rezultate kod akutnih leukemija, mielodisplastičnih sindroma, limfoma i teških oblika anemija.

Da li su kvalitetan način života i preventiva dobar način zaštite od malignih bolesti?-Kvalitetan način života, pod kojim se između ostalog podrazumijeva najmanje 30 minuta dnevno tjelesne aktivnosti u smislu šetnje, brzog hodanja, trčanja, uz mediteransku ishranu, puno povrća, redovnog korišćenja voća, ribe, bijelog mesa, bez pušenja i pretjeranog konzumiranja alkoholnih pića je najbolja preventiva i zaštita od malignih bolesti. Nažalost, to ipak nije dovoljno. Genetika, kao i izlaganje opasnim hemijskim materijama i zračenju igraju veoma važnu ulogu u nastajanju malignih bolesti, prenosi “Espreso.rs“.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*